U Marincima je jučer, 30. rujna 2026. godine, održan knjižničarsko-filološko okrugli stol naziva „“Grgo Krajina i pronalazak originalnih rukopisa Ivana Kozarca”.
Okrugli stol je održan u Srijemskoj kući „Ambar“, a zanimljiva tema i govornici u ovom malom mjestu okupili su velik broj zaljubljenika u slavonsku književnost.
Dr.sc. Anica Bilić i Filip Krajina, sin pokojnog Grge Krajine, govorili su o tome kako je pokojni Grgo Krajina (1962. – 2023.), prvi ravnatelj poratne Gradske knjižnice i čitaonice, pribavio jedne od posljednjih, ako ne i posljednje originalne rukopise vinkovčanina Ivana Kozarca, koji se i dan danas čuvaju u sefu vinkovačke Knjižnice.
Dr. sc. Anica Bilić doktorirala je upravo na zavičajnim vinkovačkim književnicima, te je svojim stručnim izlaganjem istaknula filološku i kulturnu, ali i identitetsku vrijednost Kozarčeve rukopisne ostavštine održavši znanstveno-popularno predavanje o životu i stvaranju Ivana Kozarca.
Poseban doprinos programu dala je i Sandra Matušenski-Šimunović, profesorica hrvatskoga jezika iz Strukovne škole Vinkovci, koja je održala predavanje o tome kako se i danas u školama nastavnici trude učenicima približiti zavičajnu književnost, a posebno stvaralaštvo Josipa i Ivana Kozarca. U sklopu svojega nastupa čitala je i Kozarčeve pjesme, među kojima i pjesme iz pronađenih rukopisnih bilježnica, čime je izvorna rukopisna građa izravno povezana s današnjim učenicima i nastavom hrvatskoga jezika.
Događanju je nazočio i Marko Vukolić, predstavnik Vukovarsko-srijemske županije ispred UO za turizam, kulturu i sport, čime je dodatno istaknuta važnost očuvanja i predstavljanja zavičajne kulturne baštine na području županije.
Kozarčeve rukopise pokojni osobno je pronašao Grgo Krajina 2003. godine putem svojih istraživanja o zavičajnoj ostavštini Ivana i Josipa Kozarca. Rukopisi su bili u Osijeku, u posjedu gospodina Tomislava Pintarića.
Riječ je o rukopisima koji danas predstavljaju vrijedan dio književne i kulturne baštine Vinkovaca. Nakon što ih je Grgo Krajina pronašao, pokrenut je postupak njihova pribavljanja za vinkovačku Knjižnicu. Simbolično, dana 31. prosinca 2003. godine Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci s Tomislavom Pintarićem sklopila je ugovor o otkupu Kozarčevih rukopisa.
Kada je ravnatelj Grgo Krajina za vinkovačku Knjižnicu pribavio te rukopise, nalazili su se unutar dvije plave bilježnice, i bili su poprilično oštećeni i u lošem stanju, kako je i vidljivo na fotografijama. Ove bilježnice nastale su u Vinkovcima tijekom 1904. i 1905. godine te sadrže rane pjesničke početke i prve pokušaje mladoga pjesnika, koji je u tom razdoblju napisao šezdesetak pjesama.
Godine 2004. rukopisi su predstavljeni javnosti, a ravnatelj Grgo Krajina pobrinuo se da se rukopisi što prije pošalju u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu na restauraciju, kako bi se sačuvali od daljnjeg propadanja.
S obzirom na to da je Ivan Kozarac preminuo iznimno mlad u 25. godini života, njegova sačuvana rukopisna ostavština ima neprocjenjivu vrijednost za proučavanje slavonske književnosti i povijesti.
Pronalazak rukopisa ima još veću vrijednost kada se zna da su mnogi mislili da je vrijedna građa davno izgubljena, uništena u ratnim vihorima ili nepovratno skrivena. Grgo Krajina uspio je locirati i spasiti te rukopise 2003. godine, pronalazak daje cijeloj priči obol prave kulturne legende.
Vinkovačka knjižnica pretrpjela je stravična razaranja u Domovinskom ratu, pri čemu je izgorjela sva građa. Voditi instituciju u tim godinama, obnavljati je iz pepela i usred svega toga zadržati fokus na pronalaženju skrivenog blaga Ivana Kozarca bilo je zahtjevno. Ljudi su imali određeno povjerenje u Grgu Krajinu i zato su građu povjeravali upravo njemu jer su znali da će završiti u pravim rukama.
Kako ih je točno locirao zapravo će ostati misterija. Kao profesor hrvatskog jezika, diplomirani bibliotekar i dugogodišnji ravnatelj knjižnice, Grgo Krajina nije bio samo administrator, već strastveni istraživač koji je duboko poznavao slavonsku baštinu. Znao je točno što traži i, što je najvažnije, znao je prepoznati vrijednost onoga što bi drugi možda usputno zaobišli. Otkriće rukopisa Ivana Kozarca iz 2003. godine, koje je ostalo obavijeno velom tajne, bez sumnje je jedan od bitnijih trenutaka njegove karijere i cijele novije slavonske povijesti književnosti.
Ta tajna kako je pronašao rukopise možda nikada neće biti u potpunosti odgonetnuta, ali njezini plodovi – spašeni stihovi i proza Ivana Kozarca – ostaju trajno nasljeđe svima nama te zahvaljujući tom njegovom pronalasku, generacije danas imaju priliku proučavati živu riječ Ivana Kozarca.
Rukopisi koje je pokojni Grgo Krajina pronašao i dan danas ponosno se čuvaju u sefu Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, kao vrijedan dio zavičajne književne baštine.
